Meditacija, prvi dio

Različite kulture su razvile vrste mentanog prakticiranja koja bi se mogla nazvati MEDITACIJOM. Same tehnike koje se upotrebljavaju se razlikuju međusobno i ovdje ćemo spomenuti samo neke kako bismo vam približili ovaj pojam.

  Unutar judeo-kršćanske tradicije nalazimo dvije prakse koje se upotrebljavaju: molitva i kontemplacija. Kontemplacija je duži period usmjerenog razmišljanja, a molitva je direkto obračanje nekom entitetu. Ove dvije prakse su vježbe koncentracije. Rezultati su: duboki mir,usporavanje metabolizza, osjećaj blagostanja…

  Jogijska meditacija (hinduizam) je također koncentracijska tehnika, radi se o fokusiranju na jedan predmet, ne dozvoljavajući umu da odluta.

  Budistička tradicija dodaje nov elemenat koncentraciji, svjesnost. Cilj meditacije je razvijanje svjesnosti a koncentracija je samo alat.

  Zen meditacija upotrbljava dva puta. Prvi je da sjedite i jednostavno (nije baš tako jednostavno) sjedite odnosno izgurate sve iz vaše svijesti osim čiste svjesnost samog sjedenja. Drugi pristup (rinzai škola) je izbacivanje uma iz ravnoteže uobičajenog toka misli u čistu svjesnost, putem nerješivih zagonetki. U tom trenutku bol nemogućnosti rješenja zagonetke odvodi u čisto iskustvo sadašnjeg trenutka.

  Tantrički budizam ide suprotnim putem i kaže da svjesna misao je manifestacija “ega” koji mislimo da predstavlja nas same, te je povezano sa sopstvom. Taj pojam nije ništa drugo do skup reakcija i mentalnih slika. Tantra nastoji da razori tu sliku ega, upotrebljava tehniku vizualizacije (na primjer religijska slika kao objekt meditacije) u koju se udubi toliko da se identificira s objektom meditacije, eliminira svoj identitet i stavi na sebe novi identitet. Tijekom procesa on je u stanju da promatra ego, kako je konstruiran, uoči prirodu ega i izlazi van njega. U određenom trenutku se nađe u situaciji u kojoj može da posjeduje ego ili da živi izvan njega, rezultat: čista svjesnost.

  Vipassana je najstarija među budističkim praksama meditacije. Radi se o postepenom razvijanju budnosti ili svjesnosti, učenjem iz svoga životnog iskustva, osluškivanjem vlastitih misli bez da nas zarobe. Ova tehnika je proces samootkrivanja putem mentano treninga, u kojem promatraš svoja iskustva u momentu događanja.

Ukoliko želite pročitati više: 

http://www.yu-budizam.com/knjige/pdf/Gunaratana.pdf

Zašto meditirati?

Meditiramo zato što ovaj naš svijet nije u stanju da nas ispuni. Takozvani mir koji osjećamo u svakodnevnom životu je upravo pet minuta mira nakon deset sati strepnji, briga i frustracija. Neprekidno izloženi negativnim silama koje su svud oko nas: ljubomori, strahu, sumnji, brizi, strepnji i očajanju. To nije pravi mir, jer sljedćeg trenutka one će nas ponovo napasti.



Jedino pomoću meditacije možemo da dobijemo trajni, božanski mir. Ako ujutro meditiramo iz dubine duše i primimo mir makar samo na kratko, on će ispuniti cijeli naš dan. A kad meditiramo na najvišem nivou, tada zaista dobijamo obilje mira, svijetlosti i blaženstva.

Mi želimo da rastemo u svijetlosti, ispunimo sebe u svijetlosti i ako za tim težimo onda je meditacija jedini put.
Meditiramo zato što smo gladni, osjećamo da nam je to očajnički potrebno i tražimo način kako da dođemo do tih rezultata. Naša unutrašnja glad je potaknuta od strane našega duha.
 Ako osjećamo da smo zadovoljni s onim što imamo i onim što jesmo, onda nema potrebe da se upuštamo u meditaciju.

Um nije neophodan za meditaciju, jer su razmišljanje i meditacija dvije potpuno različite stvari. Kad meditiramo, mi ne mislimo. Cilj meditacije je da nas oslobodi od svih misli kako ismo mogli da rastemo u najvišu stvarnost.

Čak i u dubokoj meditaciji misli mogu da se pojave, ali ne i u najvišoj, najdubljoj meditaciji. U najvišoj meditaciji biće prisutna jedino svjetlost.

 Ako svoj um možete da održite mirnim deset, petnaest minuta ili čak i više, novi svijet će osvanuti unutar vas. Postati ćete svijesni novog stanja spokoja iz kojega će izrasti novi svijet božanske svjetlosti i moći.

Ako posadite sjeme tišine i ravnoteže i strpljivo ga gajite, prije ili kasnije ćete požeti obilnu žetvu prosvetljenja.

Ako polako, ali sigurno utišaš svoj nemirni um,

Stvoritelj će radosno otvoriti svoje neizmjerno Srce.